Sustav javne vodopskrbe

VODOOPSKRBNI SUSTAV

• Vodoopskrbni sustav Grada Gospića i Općine Perušić čini jedinstvenu cjelinu čije su osnovne karakteristike: veliki broj vodozahvata (ukupno 9) s velikim oscilacijama u izdašnosti, veliko područje s malo stanovnika (1.347,33 km2, 15.383 stanovnika), velika duljina vodovodne mreže (preko 450 km).
  Počeci vodoopskrbe sežu na kraj 19. stoljeća – prvi vodovod pušten je u pogon 1894. godine povezujući izvorište Košna voda u Brušanima s naseljem Gospić.
• Ukupno gledajući, postojeći vodoopskrbni sustav (9 izvora minimalne izdašnosti Qmin = 80,08 l/s), 7 crpnih stanica, 9 vodosprema zapremine 3.700 m3 i s oko 450 km duljine vodovodnih cijevi), mogao bi se podijeliti na četiri sustava.
  Navedeni opskrbni sustavi pokrivaju gotova sva naselja, dok su izvan sustava vodoopskrbe ostala manja raštrkana brdska sela koja se opskrbljuju vodom iz vlastitih bunara ili cisterni.
  Uz veliki pad izdašnosti izvorišta u odnosu na stanje prije tridesetak godina, otežavajuća okolnost je i dispozicija postojećih izvorišta i potrošača u prostoru, te transport vode do potrošača (dužina magistralnih cjevovoda, nepovoljna konfiguracija terena, ...).
• Obzirom da postojeće stanje vodoopskrbe na području Gospića i Perušića ne zadovoljava u potpunosti niti trenutačne potrebe za vodom, pristupilo se vodoistražnim radovima sa ciljem određivanja mogućnosti zahvaćanja novih količina podzemne vode na području Ličkog sredogorja 7-8 km zračne linije južno od grada Gospića. Rezultati istraživanja kako izdašnosti lokaliteta tako i kakvoće vode sugeriraju da su radi o novom regionalnom vodocrpilištu ovog vodoopskrbnog sustava.
• Obzirom na položaj ovoga vodocrpilišta, te postojeću vodoopskrbnu konfiguraciju, uključivanje značajnijih količina vode sa ovoga lokaliteta značajnije će promijeniti hidrauličke odnose na cijelom području vodoopskrbnog sustava. Slijedi izrada projektne dokumentacije koja bi u konačnosti definirala način uključenja vode s ovoga vodocrpilišta, u kojoj bi se koncipirala i dimenzionirala vodoopskrbna konfiguracija na način da se dugoročno zadovolje potrebe za vodom svih naselja na našem području koja se planira spojiti na vodoopskrbni sustav, uz osiguranu protupožarnu zaštitu te određenu rezervu koja će omogućiti ulaganja gospodarskim subjektima, odnosno neće biti prepreka otvaranju proizvodnih kapaciteta.
• Tijekom 2012. godine provedeno je hidrauličko matematičko modeliranje vodoopskrbnog sustava koje čini osnovu za daljnji razvoj sustava.

Postojeće stanje izgrađenosti vodoopskrbnog sustava

Postojeće stanje vodoopskrbe karakteriziraju parcijalni podsustavi. Na području Grada Gospića u funkciji su četiri vodoopskrbna podsustava:

• Podsustav Medak – Gospić – Lički Osik
  Glavni vodozahvat je iz bušenog bunara Mrđenovac, minimalne izdašnosti 40 l/s, odakle se voda preko crpne stanice (tri potopne crpke), diže u VS Bogunica zapremine 500 m3, odakle se puni VS Bilaj jednake zapremine.
  
• Podsustav Bužim – Gospić
  vezan je uz kaptirani izvor Vrbas, minimalne izdašnosti 2,85 l/s. Kapacitet ovog vodozahvata višestruko je opao u odnosu na početne minimalne količine prije više od tridesetak godina.
• Podsustav Brušane – Trnovac – Gospić
  Vodoopskrba grada Gospića obavlja se iz više izvora koji se nalaze u okolici Gospića. Među njima se ističe izvor Košna voda kod Brušana (sustav vodovoda Brušane – Trnovac – Gospić). Izvor je kaptiran za potrebe vodovoda Gospić još 1894. godine. Izdašnost mu je od 20-40 l/s i nikad ne presušuje. Nalazi vode na tom izvoru pokazuju da je to mnogo kvalitetnija voda od ostalih koje su uključene u vodoopskrbni sustav Like. Bakteriološko stanje analizirane vode je izvanredno, što pokazuje da su organski onečišćivači mnogo manjeg intenziteta te da vodonosnik posjeduje sposobnost samopročišćavanja. Drugi izvor u tom sustavu su još Vriline, izdašnosti 8,80 l/s, s jednom crpnom stanicom (dvije crpke u sustavu s VS Kozjak zapremine 300 m3, a dvije s VS Oštra, zapremine 500 m3). U tom sustavu nalazi se i VS Oštra II zapremine 500 m3 koja nije u funkciji.
  
• Podsustav Pazarište – Perušić – Lički Osik – Gospić
  U sustavu vodovoda Pazarište – Perušić - Lički Osik - Gospić nalazi se pet izvora (Odra minimalne ispod 1 l/s, Domićuša i Muharov jarak koji kod ekstremnih suša presuše, te Ričina sa 6 l/s i Pećina s 1 l/s. Njihove su izdašnosti zimi vjerojatno iznad 100 l/s, ali te podatke je vrlo teško izmjeriti, a za njihove minimalne kapacitete vrijedi isto što i za izvor Vrbas.
  U sustavu se nalaze 4 vodospreme zapremine 1.150 m3, od čega su u uporabi 3 manje (200+200+250 m3), te 4 manje crpne stanice na rubnim dijelovima sustava od čega tri imaju svoje spremnike od 80 m3 svaka.

Podaci o materijalima vodovodnih cijevi:

• PVC                                          221 km
  
• PEHD                                       100 km
  
• Lijevano željezo                       43 km
  
• Nodularni lijev (ductile iron)   35 km
  
• Azbest cement (salonit)          16 km

Ukupna duljina navedenih cjevovoda je 415 km uz napomenu da nisu uzeti u obzir cjevovodi profila do 40 mm - sustav ima vrlo nepovoljan odnos broja potrošača i duljine mreže.
Raspon starosti cjevovoda je do 60-ak godina uz napomenu da je najviše cjevovoda izgrađeno 80-ih godina prošlog stoljeća, te nakon Domovinskog rata, pa kao prosječnu starost cjevovoda možemo uzeti manje od 30 godina. Potreba za izmjenom cijevi postoji u određenim dijelovima sustava, najvećim dijelom u samom gradu Gospiću iz nekoliko razloga: javna vodoopskrba datira još od 1894. godine te su naši najstariji cjevovodi iako rekonstruirani 50-ih godina prošlog stoljeća i dalje među najstarijima, utjecaj granatiranja tijekom Domovinskog rata, prekomjerni promet, intenzivna izgradnja ostale infrastrukture, itd., pa su tu i najveći problemi s gubicima vode.
Izdašnosti izvorišta

Postojeća izvorišta i minimalne izdašnosti (sušna razdoblja) vodoopskrbnog sustava kojim gospodari Usluga d.o.o. iz Gospića su sljedeće:

Ovdje je važno naglasiti da u sušnim razdobljima kapacitet izvorišta značajno pada, a neka od njih, kako se vidi iz tabele, i presušuju (Domičuša, Muharov jarak), uslijed čega dolazi do poremećaja u vodoopskrbi. Izdašnosti ostalih izvorišta (osim Mrđenovca) su u značajnom padu u zadnjih tridesetak godina, pa su minimumi nekih od njih i višestruko manji. Razlog tome je, uz globalne klimatske promjene, neadekvatno ponašanje drugih subjekata u prostoru, pa nastavak tog trenda prijeti situacijom u kojoj će se ti vodni resursi nepovratno izgubiti.
Izdašnosti zimi dosežu nekoliko stotina l/s od čega ogromnu većinu čine izvorišta iz kojih se voda gravitacijom upušta u sustav, ali u sušnom razdoblju se 62% vode (Mrđenovac, Vriline) diže crpkama u sustav.